15 zanimljivosti o jezicima koje će vas iznenaditi Znate li da danas u svijetu postoji 7111 govornih jezika? O svima njima postoje zanimljive činjenice koje smo pronašli i sigurni smo da će vas iznenaditi. 1. Postoji jezik kojim govori osam ljudi Možete li to zamisliti? Jezikom Busuu govori osam ljudi na svijetu! Godine 1986. bilo je osam govornika tog jezika, a 2005.samo tri govornika. 2. Polovica svjetskog stanovništva govori 23 jezika Više od polovice svjetske populacije govori samo 23 jezika. Budući da danas postoji više od sedam tisuća jezika, to je vrlo zanimljiva činjenica. 3. Jedna država ima više od 800 jezika Papua Nova Gvineja država je s najviše jezika na svijetu. Ima 841 jezik. 4. Najprevođeniji dokument Biblija je najprevođeniji dokument, a nakon nje slijedi dječji roman Pinocchio. Biblija je prevedena na 683 jezika, a razni njezini dijelovi prevedeni su na više od 3000 jezika. 5. Najstariji pisani jezik Sumerski je najstariji pisani jezik koji datira iz 3500. godine prije Krista., a slijedi egipatski iz 3300. god. pr.Kr. Stari kineski potječe iz 1250. godine prije Krista. 6. Gotovo na sve jezike na svijetu utjecao je neki drugi jezik To možemo pripisati raznolikosti ljudi i njihovoj migraciji diljem svijeta. 7. Baskijski jezik jedini je jezik na svijetu koji nema nikakve veze ni s jednim drugim jezikom Govori se u planinama između Španjolske i Francuske, gdje su ljudi prilično izolirani, što se odrazilo i na jezik. 8. Službeni jezik zraka Jeste li uopće znali da takvo što postoji? Riječ je o jeziku kojim se koristi u zrakoplovnom prometu, a to je naravno engleski jezik s obzirom na njegovu dominaciju u svijetu. Posvuda u svijetu pilot i njegova posada znaju engleski jezik. 9. Najduža abeceda Kambodžanski jezik ima najdužu abecedu s više od 73 znaka. To je također jedan od najtežih jezika za samostalno učenje. 10. Najteži jezik za učenje Kineski (mandarinski) jezik smatra se najtežim jezikom za učenje na svijetu zbog nedostatka abecede. Umjesto nje imaju simbole, a procjenjuje se da prosječni kineski mještanin zna više od 8000 simbola, dok vi morate znati više od 3000 simbola da biste, recimo, čitali novine. 11. Abeceda je podrijetlom grčka Abeceda je engleska riječ izvedena iz grčkog. Prva dva slova grčke abecede su alfa i beta koja čine riječ alphabet tj. abeceda. 12. Prvi tiskani jezik Prvi jezik koji je tiskan bio je njemački, a tiskan je na knjizi. 13. Nigerija ima više govornika engleskog jezika nego UK Afrika je jedan od kontinenata na kojem je engleski jezik dobro usvojen. Nigerija ima približno 90 milijuna govornika engleskog u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo koje ima otprilike 60 milijuna. 14. Najbrži govorni jezik Japanski govornici govore brže u odnosu na govornike drugih jezika, dok govornici mandarinskog jezika govore najsporije. 15. Postoji preko 200 izmišljenih jezika To su jezici nastali za potrebe knjiga, TV-a ili filmova. Klingonski je jedan od takvih jezika.

CAT je pokrata engleskog pojma Computer-Aided Translation, što obično prevodimo kao računalno potpomognuto prevođenje. CAT alat nije ništa drugo nego softver koji prevoditeljima služi kako bi brže i kvalitetnije mogli obavljati svoj posao koji obuhvaća prevođenje, upravljanje terminologijom i kontrolu kvalitete prijevoda. Prevođenje s pomoću CAT alata nije strojno prevođenje kao što je to npr. slučaj s uslugom Google Translate. Riječ je o alatima kojima se koriste profesionalni prevoditelji za izradu prijevoda.

Razlika između lekture i redakture Ako ste ikada trebali stručnu pomoć pri izradi, prijevodu ili oblikovanju teksta, ili ćete je tek zatrebati, a niste sigurni što pojedine uobičajene usluge koje se nude obuhvaćaju i kako odabrati točno onu koja vam treba, u nastavku ćemo objasniti njihove namjene i razlike. Redaktura – dio procesa osiguranja kvalitete prijevoda Jezična redaktura u prevoditeljskoj branši odnosi se na dodatnu provjeru prijevoda, 'drugi par očiju' kako bi se izbjegle sve možebitne pogreške u prijevodu koje je prevoditelj previdio. Dodatnu provjeru obavljaju kvalificirani i iskusni prevoditelji (jezični redaktori) koji nisu sudjelovali u samom procesu prevođenja. Jezični redaktori precizno uspoređuju izvorni tekst i prijevod te po potrebi ispravljaju sve pogreške (npr. pogrešno prepisane podatke, izostavljene ili suvišne informacije, tipografske pogreške i slično). Jezična redaktura može se naručiti i za prijevode koji nisu izrađeni u VERBI. Važno je napomenuti da u svakom procesu prevođenja trebaju sudjelovati barem dvije osobe (dva prevoditelja) kako bi se osigurala kvaliteta i kako bi bilo moguće primijeniti navedeni princip 'provjere dva para očiju'. Jezični redaktori često ocjenjuju rad samih prevoditelja i educiraju ih, dajući im povratne informacije o njihovom radu, i zato su to uglavnom lingvistički stručnjaci s opsežnim iskustvom i specijalizacijom na određenom području. Jezična redaktura propisana je i prevoditeljskom normom ISO 17100:2015 kao dio obveznog procesa prevođenja radi osiguranje kvalitete prijevoda. Lektura – jezična dorada i prilagodba teksta Lektura je dodatna dorada teksta (ne provjera prijevoda). Dorađuju se tekstovi, bez obzira na to jesu li oni nastali u procesu prevođenja (u slučaju da je izvornik na nekom drugom jeziku) ili su izvorno napisani na određenom jeziku. Riječ je o ispravljanju jezičnih pogrešaka i stilskom uređivanju cjelokupnoga teksta, odnosno o njegovu usklađivanju s gramatičkim, pravopisnim i stilističkim pravilima jezika. Lektura teksta obuhvaća i doradu sintagme teksta te podiže tekst na višu jezičnu razinu u skladu s jezičnim standardom i preporukama mjerodavnih jezičnih institucija te podrazumijeva i usklađivanje nazivlja s jezičnom normom, primjenu dosljednosti pri citiranju i navođenju literature te druge lektorske zahvate. Usluge lektoriranja pružaju nezavisni stručnjaci, osobe koje imaju posebne kompetencije, znanje i iskustvo na području lektoriranja i koje prate sve promjene u jeziku. Nije nužno da te osobe budu ujedno i prevoditelji. Te se usluge preporučuju za sve tekstove koji se javno objavljuju i za koje je potrebno da budu posebno 'dotjerani'. Baš kao što i javne osobe moraju paziti na to kakvu će odjeću obući za javni nastup. Nekad je sasvim u redu pojaviti se u trapericama i majici, a nekada je potrebno obući svečanu odjeću :).